Deca ponašanjem iskazuju svoja osećanja i način razmišljanja jer još uvek ne umeju na pravi način da ih verbalizuju. Upravo zato je važno da roditelji, kada se pitaju šta da rade kad je dete neposlušno, prvo razmisle o pravom razlogu zbog koga je i došlo do neposlušnosti.
Evo 9 najčešćih razloga i kako da ih rešite:
Želi pažnju
Kada je detetu potrebna vaša pažnja, naposlušost je siguran način da je dobije. Tako, kada ste na telefonu, u gostima ili zauzeti na neki drugi način, deca se osećaju zapostavljeno. Ona će tada kukati, bacati se ili udarati batu ili seku kako bi privukla pažnju.
Detetu je potrebna vaša pažnja, čak i ako je negativna (vaša ljutnja, na primer). Ono želi da ga primetite, da razgovarate sa njim ili da jednostavno obratite malo pažnje na njega. Najbolji način da se izborite sa neposlušnostima izazvanim traženjem pažnje jeste da ignorišete negativno ponašanje i hvalite ono pozitivno.
Slika: donnierayjones/flickr.com
Imitira druge
Dete uči kako da se ponaša posmatrajući i oponašajući druge. Bilo da je to drugar iz škole ili nešto što su videli na televiziji, tendencija je da će nešto ponoviti, bar nekoliko puta.
Važno je da ograničite izloženost deteta negativnim ponašanjima. Pratite šta gleda na televiziji, koje video igre igra ili gleda na internetu. Budite dobar uzor kako biste naučili dete kako se ponaša u različitim situacijama.
Slika: donnierayjones/flickr.com
Ispituje granice
Kada postavite neko pravilo ponašanja i kažete detetu da nešto ne sme da se radi, ono će hteti da proveri da li vi to ozbiljno mislite. Dete ispituje granice kako bi videlo koje posledice će izazvati kršenje pravila.
Važno je da postavite jasne granice i uvek reagujete kada ih dete prekrši. Ako dete shvati da postoji i najmanja šansa da se provuče, ono će to i pokušati. Stavite mu jasno do znanja da postoje negativne posledice svaki put kada se neko pravilo prekrši i ono će ih bolje poštovati.
Slika: chad_k/flickr.com
Tako dobija ono što želi
Dete je nekada neposlušno jednostavno zato što ta neposlušnost ima efekta. Ako kršenje pravila detetu obezbedi ono što hoće brzo će naučiti da se neposlušnost isplati. Na primer, dete koje kuka i plače dok mama ne popusti će naučiti da su kukanje i plač odlični načini da se nešto dobije. Isto tako, dete koje se baca po podu prodavnice tražeći igračku i tata se složi da mu je kupi samo da bi ono prestalo da vrišti, odmah nauči da su vrištanje i bacanje po podu odlične tehnike.
Slika: juhansonin/flickr.com
Ne zna da kontorliše svoja osećanja
Dete nekada ne zna šta da radi sa svojim osećanjima. U osećanju besa može postati agresivno. Takođe, može lako da bude jako neposlušno kada oseti uzbuđenje, stres ili dosadu.
Dete treba da nauči kako da reguliše svoja osećanja na zdrav način i šta da radi kad oseti tugu, razočarenje, frustraciju, strah. Učite dete o osećanjima i pokažite mu kako da se smiri kako biste sprečili loše ponašanje.
Dete koje nauči da se bolje kontroliše će za izražavanje emocija, umesto neposlušnosti, koristiti druge tehnike i znaće, na primer, da se povuče kako bi se smirilo.
Slika: lou & magoo/flickr.com
Izražava neispunjene potrebe
Glad, umor, bolest takođe uzrokuju neposlušno ponašanje. Većina male dece i predškolaca ne zna da na pravi način izrazi svoje potrebe. Rezultat je upravo loše ponašanje. Roditelji mogu da spreče ovakve reakcije tako što će namiriti detetove potrebe.
Na primer, sa malim detetom možete krenuti u samoposlugu samo ako je naspavano i sa hranom pri ruci. Pažljivo posmatrajte dete kako biste bili sigurni da su njegove osnovne potrebe ispunjene.
Slika: donnierayjones/flickr.com
Želi nezavisnost
Dete često zna da prekrši pravila i prkosi roditeljima kako bi pokazalo svoju nezavisnot. Normalno je za dete da u određenim razvojnim fazama želi da razvije više samostalnosti. Često je, međutim, potrebno određeno disciplinovanje jer deca obično nisu spremna za toliku nezavisnost koliku misle da zaslužuju.
Predškolci želju za samostalnošću izražavaju insistiranjem da uvek sami sve rade kako bi pokazali šta su naučili. Predtinejdžeri su spremni na prepirke i grube odgovore kako bi pokazali svoju samostalnost, dok tinejdžeri, u želji da odraslima dokažu da znaju da misle o sebi, postaju buntovni. Oni mogu namerno kršiti pravila kako bi dokazali da niko ne može da ih natera da rade stvari koje ne žele.
Slika: Johnath/flickr.com
Ne poseduje odgovarajuće veštine
Nekada je neposlušnost izazvana neposedovanjem odgovarajućih veština. Tako, dete koje ne poseduje dovoljno razvijene socijalne veštine može često da udara drugu decu. Dete koje ne poseduje strategije rešavanja problema neće sređivati svoju sobu jer nije sigurno šta da radi kada igračke ne mogu da stanu u kutiju za igračke.
Da biste dete naučili veštinama koje će mu pomoći da se bolje ponaša sledećeg puta, biće vam potrebna disciplina. Umesto da dete samo kaznite kada je neposlušno, naučite ga šta da radi umesto toga. Pokažite mu da postoje alternative kako bi naučilo iz svojih grešaka.
Slika: jmayer1129/flickr.com
Želi moć i kontrolu
Dete ima tendenciju da se ponaša buntovnički u želji i pokušaju da dobije određenu kontrolu. U takvim situacijama dolazi do borbi za moć.
Dobar način da izbegnete borbu oko toga ko odlučuje je da detetu ponudite dve opcije. Možete ga, na primer, pitati da li će da sredi sobu pre ili posle omiljene tv serije. Kada detetu ponudite dve opcije dajete mu određenu kontrolu nad situacijom. Ovo može da smanji veliki broj svađa i poveća verovatnoću da vas dete posluša.
Slika: swambo/flickr.com
Koliko vas sluša vaše dete?