Za “opasne klince”, one koji reaguju impulsivno i uvek im je potrebna odrasla osoba da ih smiri, koji su nestrpljivi, brzo eksplodiraju, ljute se i čak guraju, grizu i čupaju drugu decu, roditelji često znaju da kažu da su teške naravi.
Međutim, iako postoje deca koja se rode sa ovakvom naravi, ovakva ponašanja se ipak uče. Zato, ne prebacujte olako odgovornost na “narav” i ne odustajte od toga da vaše dete vaspitate kako treba. Evo šta da radite:
Dobro razmislite u čemu je problem
Da biste uopšte znali kako da reagujete na pravi način potrebno je da izanalizirate ponašanje vašeg deteta. Razmislite dobro o sledećim stvarima: da li je dete oduvek ispoljavalo lošu narav ili se to dešava od skoro, šta je to što izaziva burne reakcije kod deteta, ko je tada prisutan (da li se dete ponaša isto sa svima), da li postoji određeno doba dana kada se incidenti dešavaju i gde se uopšte dešavaju (da li kod kuće ili u vrtiću ili parku) i sl. Posmatrajte dete za početak da biste što preciznije ustanovili koji su to “okidači” lošeg ponašanja.
Slika: demandaj/flickr.com
Ocenite sebe: Da li ste vi detetu dobar uzor?
Dete preuzima model ponašanja od vas, kao što ste ga i vi preuzeli od vaših roditelja. Ono vas konstantno posmatra, sve vidi i oponaša. Ocenite zato sebe i razmislite o vašim reakcijama koje je dete moglo i može da vidi. Kako se nosite sa svakodnevnim problemima i frustracijama? Šta je ono što vi prenosite detetu? Ako vam se neke lične reakcije ne dopadaju odredite jasne korake i plan da se popravite i postanete bolji uzor. Isto tako razmislite i da li je neka od vaših reakcija smirila dete. Ovako ćete znati koja ponašanja da zadržite a kojih da se oslobodite.
Slika: Sudhamshu/flickr.com
Zauzmite čvrst stav da ovakvo ponašanje nećete tolerisati
Objasnite detetu da iako je normalno da se povremeno ljuti, ne sme da viče, psuje, udara ili na drugi način ispoljava bes. Pravilo mora da važi za sve članove porodice i mora se dosledno primenjivati. Ako dete reaguje histerično ne nastavljajte komunikaciju dok se ne smiri.
Slika: demandaj/flickr.com
Pomozite detetu da prepozna znakove upozorenje
Objasnite detetu da postoje znakovi upozorenja (glasan i ubrzan govor, stiskanje pesnice, vrelina obraza) koji prethode napadu besa. Pomozite mu da ih prepozna i da reaguje pre nego što nezadovoljstvo eskalira.
Slika: meaganmakes/flickr.com
Nakon upozorenja da se sprema bura dete treba tehnički da nauči kako da se smiri
Bitno je pronaći ono što će za njega biti delotvorno a zatim iznova i iznova ponavljati „smirujući ritual“ dok ne postane navika. To može biti „umirujući kutak“ mesto u stanu gde će dete moći da ode da se smiri. Zajedno ga opremite. Stavite tu papir, olovku bojice ili neki drugi materijal koji će mu biti na raspolaganju dok se „hladi“. Nekim mališanima će više prijati da se „ izduvaju“ šutirajući loptu. Ponekad je najbolje rešenje „napustiti scenu“, jednostavno se udaljiti sa mesta ili probati sa umirujućom frazom, nečim sto će dete moći samo sebi da ponavlja . Vežbe disanja takođe mogu biti delotvorne kao i zamišljanje nekog omiljenog mirnog mesta.
Slika: Alex Campos/flickr.com
Naučite dete kako da izrazi svoje frustracije na zdrav način
Mnogi mališani imaju lošu narav jer nisu naučili kako da pravilno reaguju u ovim situacijama. Podstičite dete da kaže kako se oseća, naučite ga da koristi reči kao što su ljut, besan, uznemiren, da bi izrazilo svoja osećanja i da bi drugima moglo da kaže kako se oseća.
Slika: AngryJulieMonday/flickr.com
Reagujte na pozitivno ponašanje
Primetite i pohvalite svaki put kada dete reaguje na miran način u frustrirajućoj situaciji.
Slika: Jaime_GC/flickr.com
Držite i druge uzore pod kontrolom
Deca uče stavove o naravi ne samo direktno od roditelja, vaspitača, vršnjaka, već i iz knjiga koje im čitamo i crtaća koje gledaju. Istraživanja potvrđuju da mališani koji provedu dnevno 2h gledajući crtane filmove za godinu dana odgledaju oko 10 000 nasilnih incidenata. Obratite pažnju šta vaše dete gleda dok ste vi zauzeti nečim drugim.
Slika: theloushe/flickr.com
Ako ništa ne pomaže vreme je za posledice
Najvažnije je da vi ostanete smireni. Razgovarajte sa detetom onda kada je u stanju da čuje ono što mu govorite i upozorite ga šta će se desiti kada sledeći put reaguje vikom, ujedanjem ili udaranjem drugih. Sankcija mora biti sprovedena svaki put kada dete ispolji lošu narav, nakon što povrati samokontrolu. U mlađem uzrastu to može biti „stolica za razmišljanje“, starijoj deci možete uskratiti neku privilegiju kao što je gledanje TV-a. Kada jednom utvrdite posledice primenjujte ih svaki put nakon sporne situacije. Dete mora da zna da ste odlučni u nameri da promenite ovakvo ponašanje.
Slika: demandaj/flickr.com
Kakva je narav vašeg deteta?
Izvor: www.vrtic.org