Prilikom redovnih poseta pedijatru ili na sistematskim pregledima je veoma važno pravilno izmeriti telesnu visinu deteta i uporediti je odgovarajućom “Kartom rasta”. Za potpunu procenu je potrebno znati koliki je genetski potencijal i da li je telesna visina u skladu sa njim. Koliko je dete naraslo centimetara u poslednjih šest meseci do godinu dana možemo znati redovnim praćenjem i merenjem telesne visine. Dete u toku prve godine naraste oko 22 cm, tokom druge oko 12 cm, u trećoj 8, a nadalje do puberteta u proseku 4 do 5 centimetara godišnje.
Za dete koje je niskog rasta je veoma važno da što pre stigne do pedijatra endokrinologa da bi se uradila potrebna dijagnostika i ukoliko je potrebno započela terapija što pre, zbog što boljeg terapijskog odgovora. Prilikom prvog kontakta sa pedijatrom endokrinologom je potrebno imati podatke o aktuelnoj telesnoj visini, dotadašnjem rastu deteta, genetskom potencijalu ali su potrebni i podaci o parametrima deteta na rođenju i gestacionoj starosti. U otpusnom pismu iz porodilišta su upisani ovi podaci koji su veoma važni da bi se moglo reći da li neko dete rođeno malo za gestacionu dob. To znači da mu je telesna težina i/ili dužina na rođenju niža od prosečne za tu gestacionu dob. Deca koja su rođena mala za gestacionu dob i niskog su rasta trebalo bi da se leče hormonom rasta najranije od uzrasta 4 godine i kod njih nije potrebna raditi testiranja za procenu nivoa hormona rasta. Već nakon prvog kontakta sa pedijatrom endokrinologom će se, a nakon laboratorijskih pretraga, isključiti postojanje smanjene funkcije štitaste žlezde, glutenske enteropatije, Tarnerovog sindroma kod devojčica. Takođe će se na osnovu Rtg snimka leve šake i doručja odrediti koštana starost deteta i na osnovu svih relevanitnih podataka selektovati koje dete je za testiranje za procenu sekretorne sposobnosti hormona rasta u hospitalnim uslovima. Testiranje se izvodi u hospitalnim uslovima izvođenjem dva testa i na osnovu nivoa hormona rasta se postavlja dijagnoza njegovog nedostatka i daje mišljenje za započinjanje terapije hormonom rasta.
Hormon rasta ubrzava linarni rast i pored svoje osnovne funkcije ima i druga metabolička svojstva: povećava mišićnu masu, smanjuje masnu masu, poboljšava mineralizaciju kosti i kardiovaskularni profil. Iako su dobro poznati povoljni efekti lečenja hormonom rasta na našim prostorima se i danas nešto kasnije započinje lečenje. Da li je razlog kasno upućivanje dece pedijatru endokrinologu, pretpostavka da će dete narasti u pubertetu ili bojazan kod roditelja od same terapije hormonom rasta? Pokušaćemo da odgovorimo na najčešće postavljena pitanja roditelja i dece iz kliničke prakse.
Kako se primenjuje terapija hormonom rasta?
Terapija hormonom rasta se primenjuje putem injekcija koje se daju potkožno, jednom dnevno u večernjim satima.
Šta su realna očekivanja od terapije hormonom rasta?
Dobar odgovor na terapiju hormonom rasta podrazumeva brzinu rasta 12-13 cm/god tokom prve godine terapije, 7-8 cm tokom druge godine terapije. U daljem toku se raste tempom koji je odgovarajući za uzrast deteta.
Da li ovu terapiju pokriva zdravstveno osiguranje?
Troškove lečenja hormonom rasta pokriva nadležni Fond za zdravstveno osiguranje, odobrene indikacije su dokazani deficit hormona rasta, deca rođena mala za gestacionu dob, devojčice sa Tarnerovim sindromom, deca niskog rasta sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom na preporuku i mišljenje pedijatra endokrinologa.
Koliko dugo traje terapija hormonom rasta?
Terapija hormonom rasta je dugotrajna i potrebno je da se promenjuje više godina do postizanja normalne telesne visine, najčešće do perioda puberteta. Kod indikacije dokazanog deficita hormona rasta se primenjuje i u odraslom dobu u nižim dozama.
Da li je terapija hormonom rasta bezbedna?
Terapija hormonom rasta je bezbedna kada se primenjuje za prihvaćene indikacije u preporučenim dozama. Ovakvi zaključci su izvedeni nakon višegodišnjih iskustava primene i nakon brojnih studija koje su pratile efekte i nuspojave lečenja. Terapija hormonom rasta primenjena za prihvaćene indikacije omogućava normalan linarni rast tokom detinjstva, brojne povoljne metaboličke efekte, normalnu telesnu visinu u odraslom dobi i poboljšanje kvaliteta života.
Autor: dr Ivana Vorgučin, pedijatar endokrinolog
Postoje brojne aplikacije za praćenje rasta deteta. Za roditelje u Srbiji se izdvaja aplikacija „Karta rasta“ jer je na našem jeziku i koriste se isti standardi rasta kao i u elektronskim kartama rasta u domovima zdravlja. Aplikacija je besplatna i dostupna za Android i Ajfon uređaje. Aplikacija omogućava vođenje „Dnevnika rasta“ za više dece kao i automatsko računanje takozvanog genetskog potencijala kada je visina u pitanju. Na grafikonu u aplikaciji se može jasno videti trenutna visina i brzina rasta, uz jasno označenu zonu normalnog, kao i visokog i niskog rasta baš za to dete. U slučaju da roditelji, uz pomoć aplikacije, uoče poremećaj rasta mogu se javiti nadležnom pedijatru i zatražiti savet i pre redovnog sistematskog pregleda.
Aplikacija rasta