Ovo voće treba jesti tokom zime. Evo i zašto.

3min
Tokom zimskih meseci u ponudi je najviše južno i citrusno voće, ali i jabuke i kruške. Premda se može naći i ostalo voće, često će nas razočarati njegov ukus i skoro neizostavno visoka...

Evo šta treba da znate o najzastupljenijem zimskom voću: 

 

Jabuke

Najčešće uzgajano voće, kod nas prepoznato kroz različite sorte. Jabuka je bogata pektinima i salicilnom kiselinom te je odličan čistač krvi. Idealna je za sprečavanje konstipacije, a kuvana kao kompot ili rendana, zaustavlja dijareju. Obiluje različitim mineralima, a od vitamina sadrži A, B1, B2, B3, B6, C i E.

 

 

Kruške 

Mogu se ubirati pre njene potpune zrelosti, što nam uz pomoć skladištenja u hladnjačama omugućava njeno konzumiranje tokom zime. Kruška sadrži mnogo vode i biljnih vlakana. Bogata je vitaminima A i K, koji omogućava pravilnu koagulaciju krvi. Kruška ima diuretična, digestivna i blago laksativna svojstva.

 

Grožđe 

Sadrži mnogo kalijuma i voćnih kiselina. Ovim podstiče mokrenje, dobar rad creva, a time i izbacivanje otrova. Flavonoidi iz grožđa mogu sprečiti bolesti srca i krvnih sudova. Sok od presnog grožđa je veoma hranljiv i lekovit napitak koji ima pozitivan uticaj na zdravlje jetre. Dijabetičari treba da vode računa o količini i sorti unetog grožđa.

 

Banane

Voće koje je najbolje brati dok je kora zelena. Tokom putovanja koja su uglavnom duga (sa južne hemsfere zemlje), do trpeza kupaca na severnoj hemisferi, banane dozrevaju.

 

  • Banana je bogata kalijumom koji ima uticaj na održavanje krvnog pritiska, a samim tim i normalnog rada srca.
  • Visok sadržaj biljnih vlakana u banani, omogućava pravilan rad digestivnog trakta.
  • Banana je prirodno sredstvo u borbi protiv nastajanja i lečenja čira zeludca.
  • Maska od bananine kore, povoljno utiče na kožu i kosu.
  • Banana poseduje prirodne sastojke koji pospešuju imunitet.
  • Visok sadržaj triptofana u banani, pomaže smanjenju stresa. 

 

Mandarine 

Uglavnom su dostupne tokom decembra i januara.

 

  • Naučnici sa jednog univerziteta su ustanovili da ljudi koji pate od hroničnog virusnog hepatitisa, mogu smanjiti rizik od razvoja raka jetre ako piju sok od sveže mandarine.
  • Jedna mandarina obezbeđuje do 80% dnevnog unosa vitamina C, koji uništava slobodne radikale i jača imuni sistem.
  • Mandarina je bogata antioksidansima koji pospešuju snižavanje LDL (lošeg) holesterola.
  • Mandarine su dobar izvor biljnih vlakana, koja podstiču duži osećaj sitosti. 

 

Limun 

Može se nazvati superhranom. Štiti od velikog broja bolesti, zahvaljujući bogastvu hranljivih materija kao što su: bioflavonoidi, pektin, folna kiselina, vitamini A, B1, B6 i C, kalijum, kalcijum, magnezijum, fosfor, mangan. Kombinacija hranljivih materija u limunu povoljno deluje na rad jetre, creva, želudca, imunog, nervnog i kardiovaskularnog sistema.

 

Pomorandže 

Bogate su vitaminima A, B1, B9 i C, kalijumom, kalcijumom i biljnim vlaknima. Narodna izreka kaže da je sok od pomorandže ujutru zlato, u podne srebro, a uveče bronza.

 

  • Svakodnevno konzumiranje pomorandže, obebzeđuje dovoljnu količinu vitamina C, koji sprečava nastajanje simptoma gripa i alergija.
  • Pomorandža je bogata antioksidantima kao što su karotenoidi, terpeni i flavonoidi.
  • Sok pomorandže ima visoka antimikrobnoa svojstva.
  • Ispijanje veće količine pomorandžinog soka potpomaže u lečenju: gripa, groznice, oslabljenog imuniteta, probavnih smetnji, angine, bolesti bubrega i mokraćne bešike.
  • Razni preparati od bilo kog dela pomorandže (kora, list, sok, pulpa), umanjuju mnogobrojne tegobe. 

 

Nar

Smatra se jednom od najzdravijih namirnica. Na žalost, ne konzumira se mnogo.

 

  • Dobar je izvor vitamina C, koji je neophodan naročito u vreme sezonskih prehlada, viroza i gripa.
  • Antioksidant punicalagin blagotvorno deluje na zdravlje srca i krvnih sudova.
  • Nar sadrži fitonutrijente koji pospešuje stvaranje serotonina, te tako utiče na brojne biološke procese u telu i na dobro raspoloženje.
  • Zbog kombinacije kalijuma, kalcijuma, fosfora i gvožđa, nar se smatra čuvarom zdravlja zuba i kostiju.
  • Sok od nara je odličan u borbi protiv bakterija, kao što su ešerihija koli i stafilokoke. 

 

Kivi

Treba ga kupovati dok je tvrd, a stajenjem na sobnoj temperature će dostići punu zrelost. Prepoznat je kao nacionalno voće Kine, a evo i njegovih pozitivnjih svojstava:

 

  • Dobar je izvor vitamina C, obezbeđuje oko 150% dnevnog unosa.
  • Njegovo bogastvo vitaminima A, E i K, kao i flavonoidima ima značajnu ulogu u očuvanju zdravlja kostiju. Ustanovljeno je i da potencijalno smanjuje oštećenje neurona mozga kod obolelih od Alchajmera.
  • Semenke u kiviju su odličan izvor omega 3 masnih kiselina, koje su preventiva stvaranja kardiovaskularnih bolesti i mentalnih poremećaja u razvoju dece.
  • Kivi sadrži mnogo biljnih vlakana, a crne semenke u njemu pospešuju dobar rad digestivnog trakta. Kivi se još preporučuje osobama koje imaju problem sa zatvorom. 

 

Ananas 

U svežem obliku je izuzetno zdravo voće sa veoma malo kalorija. Prilikom kupovine, testira se udarom prstiju, a zvuk koji govori da je pun vode, označava zrelost, sočnost i slatkoću ananasa. Ananas je bogat mineralima i vitaminima, ali evo još nekoliko razloga zašto treba jesti svež ananas:

 

  • Bromelin iz ananasa povoljno deluje na smanjenje upalnih procesa i regulaciju digestvnih smetnji.
  • Ananas može da spreči taloženje novih masnih naslaga.
  • Obiluje antioksidantima pa sprečava delovanje slobodnih radikala.
  • Jedna šolja sveže iseckanog ananasa, obezbeđuje oko 80 % mangana za ženu, a oko 70 % za muškarca. Ovo je mineral koji pomaže razvoj jakih kostiju i vezivnog tkiva. 

 

Dijabetičari treba da vode računa o količini kada konzumiraju ananas. Ovo je zbog relativno velikog procenta prostih šećera koje sadrži.

 

Postoji još mnogo vrsta i podvrsta “zimskog” voća, ali gore navedeno se najčešće koristi kod nas, i relativno je pristupačno.

 

Korišćenjem gore navedenog voća, otklanja se briga u vezi nedovoljnog unosa neophodnih vitamina i minerala. Bezbrižno čekajte buđenje proleća do pojave drugog voća.

 

 

Autor: Dijana Radetić, nutricionista i mama   Dijana za sebe kaže: “Ja sam nutricionista koji voli da kuva i da šije. Živim iste principe koje zagovaram i preporučujem drugim ljudima, a sve savete dajem iz ličnog iskustva. Moji recepti nisu neka velika otkrića u kuhinji, ali jesu trud koji omogućava da od istih namirnica koje koristimo u svakodnevnim obrocima, napravimo nešto što će izgledati drugačije, biti poznatog ukusa ali zdravo.” Još njenih recepata i saveta pronaćićete na linku Saveti i zdravi recepti.   Kontakt: zdravljenadan@gmail.com Telefon: 061 2369 777 Možete je pratiti na blogu Zdravlje na dan

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *