Utapanje je jedan od najčešćih razloga smrtnosti dece, no to ne znači da decu treba panično držati dalje od svake vode, već da ih treba nadgledati kada je to moguće i naučiti ih osnovnim pravilima kojih se treba pridržavati zbog vlastite sigurnosti.
Decu ne bi trebalo pustiti da sama odlaze na kupanje bez pratnje odraslih, a kada roditelji idu s njima, trebali bi uvek držati oko na detetu, čak i ako je dobar plivač. Naime, od prvog potapanja ispod površine vode pa do utapanja, vrlo je kratak period i često se ne može reagovati na vreme.
Ukoliko je dete čak i na dva minuta izvan roditeljskog dosega, to je dovoljno vremena da se dogodi tragedija, da dete ostane bez vazduha i zadobije ozbiljne i trajne povrede mozga.
Deca stara 1-4 godine obično se kupaju u plitkim bazenčićima, a sve više porodica ima kupljene i montirane bazene u dvorištima. Bez obzira koliko u bazenu bilo malo vode, treba biti oprezan jer se ljudi mogu utopiti doslovno u čaši vode, ukoliko niz okolnosti i nesrećni slučaj tako odrede.
Kod tako male dece, nadzor roditelja je pod obavezno. Mišići i šlaufi za plivanje nisu dizajnirani da spreče utapanje, pa se u njih zapravo ne možemo sto posto pouzdati. Za razliku od prsluka za spašavanje, plivačka pomagala za malu decu nemaju sertifikat opreme za spašavanje života i neće detetovu glavicu držati iznad vode niti pomoći detetu da pluta na površini vode.
Posebno oprezan treba biti u jezerima i rekama. Takve vode na dnu često imaju skrivene i iznenadne prelaze u veliku dubinu, kao i iznenadne podzemne hladne struje. Neka jezera i reke na dnu imaju zapetljano bilje i muljevite delove u koje nožica lako propada. U rekama i jezerima često se ne vidi dno, pa mališani neće videti po čemu hodaju, a na dnu mogu biti razbijene boce ili oštri predmeti. Zbog svega navedenog, potreban je poseban oprez. Mala deca ne bi smela da ulaze u jezera i reke bez prsluka za spašavanje, dok bi oni stariji trebali u svakom slučaju biti dobri plivači koji znaju kako se ponašati u vodi u određenim uslovima.
Ostala sigurnosna pravila:
- Dobro je proveriti temperaturu vode pre nego što deca vrućim telom uđu u nju. Hladna vode može da šokira telo, što izaziva povišenje krvnog pritiska i ubrzavanje otkucaja srca. Može se dogoditi da deca u šoku viknu i da im voda uđe u usta i pluća, što je samo korak do utapanja. Isto tako, hladna voda usporava rad mišića, pa će otežati plivanje.
- Uvek je dobro plivati i kupati se u društvu prijatelja ili člana porodice da jedni paze na druge.
- Ne sme se skakati na druge osobe ili se međusobno potapati i gurati u vodi.
- Ukoliko nisu sigurni plivači, neka nikada ne idu u vodu u kojoj ne mogu stajati.
- Neka ne plivaju za raznim vazdušnim rekvizitima u duboku vodu i neka se ne igraju s rekvizitima koji su veći od njih i mogu ih u igri poklopiti.
- Neka ne žvaču žvakaće gume niti odlaze u vodu punih usta hrane.
- Nije poželjno decu puštati u more ukoliko su jaki talasi.
- Odaberite deo plaže na kojem se nalazi spasilac na povišenoj stolici koji može da vidi kupače.
- Deca ne smeju da stoje na ivici bazena ili trče oko bazena zbog opasnosti od klizanja, pada, povreda i udarca glavom u ivicu bazena.
- Deca ne smeju da skaču u vodu za koju nisu sigurni koliko je duboka.
- Deca ne bi smela da rone na delu bazena ili vode uopšteno gde ne mogu nogama da pipnu dno, kao ni u vodama u kojima se ne vidi dno.
- Upozorite dete da prilikom gutanja vode ili osećaja da ne mogu više da plivaju ili se održavaju na vodi mašu rukama kako bi ga ostali videli. U takvim situacijama nije poželjno vikati kako detetu u usta ne bi ušla voda.
- U vodu uvek treba ulaziti nogama, a ne skakanjem na glavu.