Probudite genijalca u sebi

3min
Pokažite deci da i vaše vijuge odlično rade. Negujte svoje sive ćelije, stimulišite um i uživajte u učenju jer ćete samo tako biti pametnije, zdravije i srećnije – što se prevodi u...

Voleli biste da govorite neki strani jezik? Budete bolji na kompjuteru kako biste znali šta deca rade? Samo napred! Nikad nije kasno. Medicina je dugo tvrdila da se vrhunac inetelektualnog razvoja postiže dosezanjem odraslog doba, nakon čega um stagnira. Međutim, nova istraživanja i svakodnevni život su nam pokazali da naš mozak nastavlja da se adaptira i uči u bilo kom starosnom dobu. Svako od nas je uvek spreman za usvajanje novih znanja i veština, kao i prihvatanje lekcija koje nam život servira.


Pokažite deci da i vaše vijuge odlično rade. Negujte svoje sive ćelije, stimulišite um i uživajte u učenju jer ćete samo tako biti pametnije, zdravije i srećnije – što se prevodi u životni uspeh!


Evo naših predloga za sve pametne mame koje žele da očuvaju svoj um živim do duboke starosti:


1.Zaštitite ono što već imate.

Zaštitite svoj mozak od fizičkih povreda noseći kacigu kada vozite bicikl sa decom, kada ste na motoru ili dasci za skijanje. Kako objašnjava dr. Danijel Ejmen, autor knjige „Kako dobar mozak učiniti odličnim“, tkivo mozga je veoma mekano, a delovi koji su zaduženi za pamćenje, učenje i stabilnost raspoloženja su posebno osetljivi na svaku vrstu traume. Čak i takozvani blagi potres mozga, može da ima dugotrajne posledice na mozak koje mogu da se pokazuju još dugo nakon što se povreda desila.

2.Razgibavajte mozak

Učenje novih stvari vas čini pametnijim. Što više vežbate svoje sive ćelije, tim više veza između ćelija vaš mozak stvara. Učenje stranog jezika ili usavršavanje sviranja nekog instrumenta mogu da budu odlične aktivnosti, ali isto tako i isprobavanje bilo čega novog ima sličan efekat ako se redovno radi. Naravno, pod novim aktivnostima ne podrazumevamo gledanje novog serijala omiljene TV serije, imajte na umu da je pasivno gledanje TV programa aktivnost koja zahteva malu do nikakvu aktivnost mozga, pa ograničite vreme koje provodite na taj način.

3.Redovno vežbajte

Povećanje protoka krvi usled vežbanja će dovesti mnogo više kiseonika do moždanih ćelija, pomažući im na taj način da funkcionišu efikasnije. Prema nalazima sa Univerziteta Ilinois, ljudi koji redovno praktikuju po 45 minuta brzog hoda nedeljno povećavaju kognitivnu brzinu do 15 odsto.

4.Spavajte dovoljno

Dok vi spavate, vaš mozak se podmlađuje. Naučnici su potvrdili da mozak raste tokom sna od između šest i osam sati, a osobe koje redovno spavaju po osam ili devet sati su mentalno mnogo budnije i spremnije za svakodnevne izazove.

5.Ne izbacujte ugljenje hidrate iz ishrane

Balansirana ishrana koja sadrži dovoljno voća i povrća je ključna za zdravlje mozga ali su vam potrebni i ugljeni hidrati. Dijete sa malim količinama ugljenih hidrata dovode ne samo do gubitka kilograma već i mentalne oštrine. Naime, mozgu je potrebna energija koja se najviše dobija iz složenih ugljenih hidrata. Preporučuje se crveno voće kao što su višnje i borovnice koje mozgu pružaju i dugotrajnu zaštitu. Zato, planirajući ishranu, vodite računa i o dugom, mentalno zdravom životu, ne samo željenom izgledu.

6.Upražnjavajte seks do mile volje

Verovali ili ne, orgazam je veoma dobar po funkcionisanje mozga jer se tokom njega dešava mnogo procesa, a nakon njega sledi smirenje. Njegov efekat je zapravo veoma sličan resetovanju mozga. Jedno skorašnje istraživanje u Australiji je dovelo do zaključka da seksualni odnos direktno stimuliše proizvodnju novih ćelija u mozgu. A da bi te nove i one postojeće ćelije stimulisali i održali budnim, pored seksa, posegnite povremeno i za ukreštenim rečima, rešite sudoku ili se posvetite nekoj drugoj intelektualnoj aktivnosti.


Kako vi stimulišete i održavate vaš mozak budnim? Pružate li mu svesno svakog dana novi izazov?

Jovanna is simply dummy text of the printing and typesetting industry. Lorem Ipsum has been the industry's standard dummy text ever since the 1500s, when an unknown printer took a galley of type and scrambled it to make a type specimen book. It has survived not only five centuries, but also the leap into electronic typesetting, remaining essentially unchanged. It was popularised in the 1960s with the release of Letraset sheets containing Lorem Ipsum passages, and more recently with desktop publishing software like Aldus PageMaker including versions of Lorem Ipsum.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *