U toku pandemije bolesti COVID-19 sve se češće čuje pojam imunitet krda (imunitet stada, kolektivni imunitet) kao jedno od mogućih zaštitnih mehanizama protiv virusa SARS-CoV-2. Ali i kod drugih zaraznih bolesti cilj je postizanje kolektivnog imuniteta, čija je suština u tome da većina populacije (u pravilu više od 90 %) ne može da oboli zbog toga što poseduje zaštitna antitela, koja se stiču prebolevanjem ili vakcinacijom.
Važnost kolektivnog imuniteta
I u najboljem zdravstvenom sistemu ne mogu svi ljudi u populaciji da steknu imunitet na određenu bolest. Neko ne može da primi vakcinu jer ima teške alergijske reakcije na neki od njenih sastojaka, dok neko ne sme zbog supresije imunog sistema, pogotovo ako se radi o oslabljenim, ali živim patogenima. To su osobe koje imaju HIV, osobe koje primaju onkološku terapiju, imunosupresivne lekove, zbog recimo, transplantacije organa, neurorizična deca… Imunitet krda je kolektivni imunitet koji i njih štiti.
Imunitet krda stvara se kada je veliki deo stanovništva na nekom području imun na određenu bolest. Ako je dovoljno ljudi otporno na uzročnik bolesti, poput virusa ili bakterija, patogeni nemaju gde da se šire. Iako nije svaki pojedinac možda imun, grupa u celini ima zaštitu. To je zato što je ukupno manje rizičnih ljudi. Stope infekcije opadaju, a bolest nestaje.
Kolektivni imunitet štiti ljude koji ne mogu da se vakcinišu, ili zbog neke druge bolesti ili zbog godina.
Dva načina stvaranja kolektivnog imuniteta
Pored direktne zaštite, vakcine štite i one koji ne mogu da se vakcinišu, odnosno podstiču imunitet krda.
Izraz imunitet krda u imunologiji je prepoznat oko 1930., kada je uočeno da je broj novoobolelih od ospica (uključujući i osetljivu decu) privremeno smanjen, nakon što je značajan broj dece postao imun na ospice. Masovna vakcinacija sa ciljem izazivanja imuniteta krda, postala je uobičajena i pokazala se uspešnom u sprečavanju širenja brojnih zaraznih bolesti. Vakcine podstiču naše telo da pomisli da ga je virus ili bakterija zarazila. Ne razbolite se, ali vaš imunološki sistem i dalje stvara zaštitna antitela. Na taj način, kada dođe u dodir sa bakterijom ili virusom, telo je spremno da se bori.
Kolektivni imunitet stvara se i kada je mnogo obolelih, odnosno kada smo izloženi virusu ili bakterijama. Tada naš organizam stvara antitela za borbu protiv infekcije. Kada se oporavimo, naše telo zadržava antitela, koja nas brane od druge infekcije.
To je ono što je zaustavilo izbijanje virusa zika u Brazilu. Dve godine nakon izbijanja epidemije, 63 % stanovništva bilo je izloženo virusu. Istraživači misle da je zajednica dostigla pravi nivo za imunitet krda.
Prenos infekcije zaustavlja se u populaciji kada se vakciniše dovoljno veliki deo iste. Za stvaranje imuniteta krda idealno je da je vakcinisano više od 90 posto, ali ne manje od 50 posto stanovništva. Ako je odaziv na vakcinaciju manji, onda virus i dalje cirkuliše u populaciji i povremeno izaziva teške posledice kod osetljivijih osoba.
Kada zajednica stiče kolektivni imunitet?
Koliko je ljudi potrebno da se vakciniše da bi se stekao imunitet krda zavisi od reprodukcijskog broja, koji govori o prosečnom broju ljudi koje jedna osoba virusom može da zarazi, ako te osobe već nisu imune. Što je veći reprodukcijski broj, više ljudi bi trebalo da bude otporno, kako bi se postigao kolektivni imunitet.
Tekst realizovan u saradnji sa Sanofi Pasteur
MAT-RS-2100217-1.0-04/2021
Izvori:
- webmd.com/what-is-herd-immunity,
- Rodrigues CMC and Plotkin SA (2020) Impact of Vaccines; Health, Economy