Istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji 2013. godine pokazalo je da deca koja konzumiraju žitarice za doručak imaju veći unos složenih ugljenih hidrata, vlakana i mikronutrijenata, kao i mleka i mlečnih proizvoda, što posledično rezultira većim unosom probiotika i kalcijuma. Dodatno, imaju niži unos masti i holesterola, normalnu telesnu težinu i bolje kognitivne sposobnosti.
Žitarice za doručak na jelovniku vašeg deteta
Raznolikost je temelj svakog hranljivog obroka. Kada je reč o najvažnijem obroku u toku dana, kao dobar izbor za dečji doručak preporučuje se odabir različitih žitarica sa celim zrnom. Na ovaj način dečija ishrana obogaćuje se dodatnim hranljivim materijama – ugljenim hidratima i biljnim belančevinama, vitaminima i mineralima sadržanim u opni zrna. Upravo je iz tog razloga Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država u novim smernicama o pravilnom načinu ishrane pod nazivom „MyPlate“, za žitarice sa celim zrnom rezervisalo gotovo četvrtinu tanjira, odnosno uobičajenog obroka, s obzirom na to da su one osnova uravnotežene i raznovrsne ishrane. Pored toga što se oslanja na temeljne postulate pravilne ishrane, „MyPlate“ pruža i nove smernice naglašavajući važnost uživanja u jelu, izbegavanje velikih porcija, uključivanje više različitih „boja“ prilikom serviranja, kao i izbegavanje prekomernog unosa soli.
Moderna tehnološka obrada
Razvojem nauke o ishrani i usled sve većeg broja istraživanja nutritivnih vrednosti pojedinih namirnica, koja za cilj imaju otkrivanje i iskorišćavanje zdravstvenih koristi ovih namirnica, žitarice su postale jedna od prvih prehrambenih vrsta koje su počele da se intenzivnije tehnološki obrađuju. Tako se od najstarije vrste obrade u mlinovima za preradu brašna i griza, tehnologija žitarica razvila do visoko sofisticiranih proizvoda, među kojima se ističu žitarice za doručak. Najčešće sirovine za proizvodnju žitarica za doručak upravo su tradicionalne vrste poput kukuruza, pirinča, pšenice, ječma, zobi i prosa, ali u današnje vreme, zbog svog izrazito bogatog nutritivnog sastava, sve popularnije postaju i tzv. pseudožitarice amarant i kinoa. Kvalitet ovih sirovina, naročito kada se govori o žitaricama za doručak koje su namenjene deci, mora biti proveren i vrhunski.
Raznolikost je temelj svakog hranljivog obroka. Kada je reč o najvažnijem obroku u toku dana, kao dobar izbor za dečji doručak preporučuje se odabir različitih žitarica sa celim zrnom. Na ovaj način dečija ishrana obogaćuje se dodatnim hranljivim materijama – ugljenim hidratima i biljnim belančevinama, vitaminima i mineralima sadržanim u opni zrna.
Moderna tehnološka obrada žitarica vodi se najnovijim naučnim saznanjima i medicinskim preporukama. U cilju obezbeđivanja što potpunijeg obroka, posebno za decu, žitarice za doručak se vrlo često obogaćuju pojedinim vitaminima i mineralima kao što su gvožđe, vitamini B kompleksa, folna kiselina, vitamin D, kao i kalcijum, cink, magnezijum i drugi.
Zašto je obogaćivanje žitarica vitaminima i mineralima važno?
Poznato je da nedostatak vitamina D i vitamina B kompleksa, ali i minerala poput gvožđa i cinka, može značajno uticati na rast i neurokognitivni razvoj deteta. Upravo iz tog razloga su obogaćene žitarice za doručak dobar izbor za dopunu ishrane dece i adolescenata.
Autor: Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh., klinička nutricionistkinja
Izvor: Jeanet Ingwersen,, Margaret Anne Defeyter, David O. Kennedy, Keith A. Wesnesc, Andrew B. Scholeyb (2007) A low glycaemic index breakfast cereal preferentially prevents children’s cognitive performance from declining throughout the morning Appetite, 49, 240–244 Margaret A. Defeyter, Riccardo Russo (2013) The effect of breakfast cereal consumption on adolescents’ cognitive performance and mood. Front Hum Neurosci. 2013; 7: 789. Peter G. Williams (2014) The Benefits of Breakfast Cereal Consumption:A Systematic Review of the Evidence Base. American Society for Nutrition. Adv. Nutr. 5: 636–673. |